Treća enciklika pape Franje
FRATELLI TUTTI

Video prezentacija enciklike Fratelli tutti

Sjene zatvorenog svijeta (1. poglavlje) raširile su se svijetom, ostavljajući ranjene kraj ceste, koji su isključeni, odbačeni. Sjene bacaju čovječanstvo u zbunjenost, samoću i prazninu. Susrećemo neznanca na cesti (2. poglavlje), ozlijeđenog. U suočavanju s ovom stvarnošću postoje dva stava: nastaviti ili se zaustaviti; uključiti ga ili ga isključiti definirat će kakva smo mi vrsta osobe ili kakav je naš politički, socijalni i vjerski projekt.

Bog je sveopća ljubav i dok smo mi dio te ljubavi i dijelimo je, pozvani smo na sveopće bratstvo, koje je otvorenost. Ne postoje “drugi” ili “oni”, već samo “mi”. S Bogom i u Bogu želimo otvoreni svijet (3. poglavlje) bez zidova, bez granica, bez isključenih i bez stranaca, a za to imamo i želimo otvoreno srce (4. poglavlje). Živimo socijalno prijateljstvo, tražimo moralno dobro, socijalnu etiku jer znamo da smo dio sveopćeg bratstva. Pozvani smo na susret, solidarnost i besplatnost.

Za otvoreni svijet i otvoreno srce mora se napraviti najbolja politika (5. poglavlje). Politika za opće i univerzalno dobro, politika za narod i s narodom, odnosno narodna, s društvenom djelotvornom ljubavi koja traži ljudsko dostojanstvo; a koju provode muškarci i žene koji s političkom ljubavlju integriraju ekonomiju u društveni, kulturni i narodni projekt.

Znati dijalogizirati je put da se svijet otvori i izgradi društveno prijateljstvo (6. poglavlje); i to je osnova za bolju politiku. Dijalog poštuje, dopušta i traži istinu; dijalog rađa kulturu susreta, to jest da susret postane stil života, strast i želja. Tko razgovara, ljubazan je, drugog prepoznaje i poštuje.

Ali to nije dovoljno: moramo se suočiti sa stvarnošću rana neslaganja i umjesto njih uspostaviti i slijediti putove obnovljenog susreta (7. poglavlje). Moramo zaliječiti rane i vratiti mir; moramo biti odvažni i krenuti od istine, početi od prepoznavanja povijesne istine, koja je nerazdvojni suputnik pravde i milosrđa, što je prijeko potrebno za oproštenje i mir. Opraštanje ne znači zaborav; sukob na putu prema miru je neizbježan, ali to ne znači da je nasilje prihvatljivo. Zbog toga je rat neprihvatljiv način djelovanja, a smrtna kazna praksa koju treba iskorijeniti.

Različite svjetske religije prepoznaju čovjeka kao Božje stvorenje i kao stvorenje u bratskom odnosu. Religije su pozvane na služenje bratstvu u svijetu (8. poglavlje). Iz naše otvorenosti prema Ocu svih, prepoznajemo naše univerzalno stanje bratstva. Izvor kršćanskog dostojanstva i bratstva za kršćane je u Evanđelju Isusa Krista iz kojeg proizlaze naša djela i obveze. Ovo putovanje bratstva za nas ima i Majku koja se zove Marija.

Suočen s ranjenima od sjena zatvorenog svijeta, onima koji leže pokraj puta, papa Franjo nas poziva da učinimo svojom želju svijeta za bratstvom i ispunimo je, želju koja polazi od priznanja da smo svi braća.

Sažetak enciklike Fratelli tutti u PDF-u

Tekst enciklike Fratelli tutti na drugim jezicima

Enciklika Fratelli tutti na NJEMAČKOM

Enciklika Fratelli tutti na ENGLESKOM

Enciklika Fratelli tutti na TALIJANSKOM

Enciklika Fratelli tutti na ŠPANJOLSKOM

Enciklika Fratelli tutti na FRANCUSKOM

Enciklika Fratelli tutti na POLJSKOM

Pitanja i odgovori vezani uz encikliku Fratelli tutti

Predlaže li Papa uspostaviti imanentnu međureligiju koja razvodnjava vjersku posebnost?

Baš suprotno, Papin prijedlog je preuzimanje konkretnih problema koje ovaj svijet stavlja u samo srce kršćanske vjere. I to na način transcendencije univerzalne ljubavi koja vodi promicanju istinskog sveopćeg bratstva, na koje smo potaknuti pozivom da u Sinu postanemo sinovima i kćerima. Slika koja prožima čitav dokument je evanđeoska parabola o "dobrom Samarijancu". (56)

 

Fratelli tutti u naslovu se odnosi samo na muškarce, "braća". Nakon što je toliko Papa govorio o važnosti žena, nije li mogao uputiti encikliku "braći i sestrama"?

"Fratteli tutti" je citat svetog Franje Asiškog, kojeg Papa odmah u prvom broju objašnjava da se odnosi i na braću i sestre. Želi "... obratiti se svoj braći i sestrama" i predložiti im način evanđeoskog života. (1)

 

Je li Veliki imam Ahmad Al-Tayyeb nadahnuo Papu pri izradi ove enciklike?. Otkad su druge religije uključene u izradu dokumenata crkvenog Učiteljstva? I je li to nužno? (5)

Papa je s Velikim imamom Ahmad Al-Tayyeb prošle godine potpisao Dokument o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život, ali nigdje nije rekao da je bio "nadahnut", već "potaknut" velikim imamom, što nije ista stvar. Papina inspiracija je, zapravo, njegovo vlastito iskustvo vjere u razorenom svijetu, kao što je to slučaj i s velikim imamom. Ovo je katolička enciklika koja je upućena svakom čovjeku dobre volje.

 

Predlaže li Papa univerzalizam? Moramo li svi biti isti? (8)

Za kršćanina nije pitanje "moramo" li biti svi isti, nego svi jesmo isti, jer smo svi sinovi i kćeri istog Oca. Ta je jednakost izvor neotuđivog dostojanstva svakog čovjeka. Konkretne implikacije ovog zajedničkog dostojanstva je ono što izlaže Enciklika.

 

Enciklika ostavlja dojam da kritizira sve što je novo, moderno i tehnološko. 

Ovaj dokument ni na koji način nije kritika svega novog, modernog i tehnološkog, već onoga što je u njemu neljudsko, nasilno, ponižavajuće i isključivo. Osim prvog poglavlja, koje je izlaganje problema, i drugog, koje je katehetsko i poticajno na obraćenje, ostatak enciklike predlaže moguće načine kako da nas dovede do bratstva i društvenog prijateljstva.

 

Temeljem čega se u teološkom dokumentu može kritizirati "sloboda tržišta" i drugi oblici ekonomije? (32)

Ovdje se ne radi o "ekonomskoj" kritici neoliberalne ekonomije, već evanđeoskoj kritici podlih i kriminalnih posljedica zlouporaba ekonomskih modela.

 

Zašto se tehnologija i novi alati, koje najviše koriste mladi, opisuju kao "digitalni pokreti mržnje i uništenja"? (42)

Činjenica da su to sredstva koje mladi koriste ne čini ih imunima od korištenja s mržnjom i destruktivnim željama. Kao što svi znamo, niti jedno sredstvo nije imuno od toga. Kritizira se krivo korištenje i zloupotrebu alata koji se, više ili manje svjesno, mogu koristiti i koriste i na destruktivan način. Kritika iznosi konkretne situacije za koje potiče na rješavanje. "Jer najveća opasnost ne leži u stvarima, u materijalnoj stvarnosti, već u načinu na koji ih ljudi koriste" (160).

 

Na što papa misli kada govori o uspostavi svijeta koji svima nudi zemlju, krov i posao? Nije li to socijalistički i komunistički pristup? (126)

Papa govori o kršćanskoj viziji društva i gospodarstva, utemeljenoj na Socijalnom nauku Crkve. U tom duhu Papa predlaže mogućnost novog modela ljudskog suživota otvaranjem horizonta počevši od otvaranja kršćanske vjere.

 

Zašto Papa u dokumentu o bratstvu govori o populizmu i liberalizmu? (156)

Zato što su se i populizam i ekonomski liberalizam pokazali nesposobnima za promicanje društvenog suživota usredotočenoga na nepovredivo dostojanstvo svakog čovjeka, koji bi bio uistinu uključiv, formativan za ljudsku osobu kao takav i učinkovit u borbi protiv siromaštva, nepravde i isključenja. 

 

Zalaže li se Papa za ukidanje privatnog vlasništva? (120)

Ne. Socijalni nauk Crkve naglašava važnost privatnog vlasništva.

 

Zašto se u enciklici Bog i Krist spominju samo nekoliko puta i sve se temelji na socijalnim i humanitarnim pitanjima?

Enciklika Fratelli tutti ne govori o ničem drugom doli o Bogu i Kristu jer svugdje govori o ljubavi, a s Isusom iz Nazareta znamo da je Bog ljubav. Govoriti o "žrtvi iz ljubavi" znači govoriti o Božjem odnosu s čovjekom, kao i govoriti o povijesnom životu samog Isusa. U biti ljubav je povezana s velikim pitanjima našeg življenja s drugima, kao i s istinskim čovječanstvom očitovanim u Isusu Kristu. 

 

Čini se da Fratelli tutti želi izjednačiti sve religije kao jednake? (271)

Enciklika to nigdje ne govori. Svi jesmo jednaki, jer smo stvoreni na Božju sliku i priliku, a time i braća i sestre u Sinu. To je Kristovo učenje i tema Fratelli tutti. U tome različite religije "polazeći od prepoznavanja vrijednosti svake ljudske osobe kao stvorenja pozvanog da bude sin ili kći Božja, daju dragocjen doprinos za izgradnju bratstva i za obranu pravde u društvu" (271).